Back

ⓘ Skoplje




                                               

RK Metalurg Skoplje

RK Metalurg Skoplje je makedonski rukometni klub iz Skoplja. Takmiči se u VIP Superliga, prvom rangu makedonskog rukometa i SEHA ligi Klub je osnovan 1971. godine. Jedan je od najuspješnijih rukometnih klubova u Makedoniji. Prvak države je bio šest puta, dok je nacionalni osvajao pet puta. U sezoni 2011-12. je igrao finale SEHA lige.

                                               

Skopska regija

                                               

Administrativna podjela Sjeverne Makedonije

Općine u Republici Sjevernoj Makedoniji su administrativne jedinice prvog reda. U augustu 2004, Republika Makedonija je reorganizovana u 84 općine. 10 od njih čine Grad Skoplje, posebnu jedinicu lokalne samouprave i glavni grad. Najmnogoljudnija općina u Republici Sjevernoj Makedoniji je općina Kumanovo sa 105.484 stanovnika, a najmanja općina je Vraneši sa 1.322 stanovnika. Po površini, najveća općina je Prilep sa površinom od 1.194 km 2, a najmanja je općina Čair sa površinom od 3.5 km 2. Republika Makedonija je podijeljena na 8 statističkih regiona. Jedan od regiona je Skoplje koji obuh ...

                                               

Kočani

Kočani je grad i sjedište općine u Sjevernoj Makedoniji. Sam grad ima 28 330 stanovnika, a općina oko 41 356 stanovnika. Grad Kočani nalazi se 120 km od glavnog grada Skoplja, na nadmorskoj visini od 350-450 metara. U njegovoj blizini nalazi se poznati zimski turistički centar Ponikva. Kroz grad prolazi magistralna saobraćajnica koja povezuje Štip i Veles, a potom izlazi na E-75 Skoplje-Devdelija.

                                               

Spisak općina u Sjevernoj Makedoniji

Spisak općina u Sjevernoj Makedoniji je lista svih općina u Republici Sjevernoj Makedoniji. Na dan 1. januara 2020. godine, Sjeverna Makedonija je imala glavni grad Skoplje sa deset gradskih općina u svom sastavu, te 70 općina u ostatku države.

                                               

Makedonski jezik

Makedonski jezik jest južnoslavenski jezik i dio istočne podgrupe južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Sjeverne Makedonije i priznati manjinski jezik u Albaniji, Srbiji, Kosovu i Rumuniji. Uz bugarski, makedonski jezik je jedini slavenski jezik koji ima član i jedini jezik koji ima tri člana. Deklinacija u makedonskom jeziku je ograničena. Padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom "na", uz koji ime redovno dobija značenje genitiva ili dativa. Poredenje pridjeva vrši se prefiksima: "po" za komparativ, "naj" za superlativ. Makedonski jezik ...

Skoplje
                                     

ⓘ Skoplje

Skoplje jest glavni i najveći grad Sjeverne Makedonije. Po posljednjem sprovedenom popisu stanovništva iz 2002. sama urbana zona grada je imala 428.933, dok šire područje koje obuhvata i mjesta udaljena 20 km od grada na granici sa Kosovom i brojna druga ruralna naselja, ima 506.926 stanovnika. Skoplje je politički, ekonomski i kulturni centar Sjeverne Makedonije i glavni centar metalopreradivačke, hemijske, drvne, tekstilne, kožne i štamparske industrije. Industrijski razvoj je praćen intenzivnim razvojem unutrašnje i spoljne trgovine i bankarstva, kao i aktivnosti u poljima kulture i sporta.

                                     

1. Historija

Skoplje su osnovali Dardanijci u 3. vijeku p. n. e. U vrijeme Rimskog Carstva na tom mjestu je bio grad pod imenom Justiniana Prima, ali je uništen u zemljotresu 518. Grad je ponovo izgraden, i u vrijeme Bizantije je bio poznat pod imenom Skupi. U srednjem vijeku su se na vlasti u Skoplju često smjenjivali Bizantija i Bugarska, sve dok ga nisu osvojili Srbi u kasnom XIII vijeku i prenijeli u njega svoju prijestonicu. Osmanlije su ga osvojile 1392. i na turskom mu je ime bilo Üsküb ili Uskup za vrijeme petstogodišnje osmanske vladavine.

Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dildžer Zede je u 17. vijeku napisao: "Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i vidio sam dosta lijepih gradova i bio sam zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče rijeka Vardar." Godine 1689. grad je zapalio austro-ugarski general Pikolomini.

1905. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mješavinu Makedonaca, Bugara, Srba, Turaka, Albanaca i Roma. Ovdje je bilo sjedište arhiepiskopa Grčke pravoslavne crkve, arhiepiskopa katoličkih Albanaca i bugarskog episkopa. 1910. godine Agnes Gonxha Bojaxhiu, poznatija kao Majka Tereza, je rodena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.

Srbi su tokom Balkanskog rata 1913. oslobodili Skoplje od turske okupacije, i ono je postalo dio Srbije, koja je postala dio Kraljevine SHS 1918, te Kraljevine Jugoslavije 1929. godine. Bilo je pod bugarskom vlasti tokom oba svjetska rata, a 1945. godine je postao glavni grad Sjeverne Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. 1963. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturno-historijski spomenici su ozbiljno oštećeni.

Za vrijeme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. Raspadom SFRJ 1991. godine Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Sjeverne Makedonije. Grčka se protivila korišćenju imena Makedonija od strane novoformirane države, i nametnula je ekonomsku blokadu koja je žestoko naškodila ekonomiji Sjeverne Makedonije i Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko Soluna. Blokada je stavljena van snage 1995. godine nakon dogovora izmedu Grčke i Sjeverne Makedonije. Mnogi Grci i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje", a njene stanovnike omaložavajuće "Skopljacima" Skopiani na grčkom.

                                     

2. Demografija

Skoplje je demografski centar Republike Sjeverne Makedonije. Po popisu stanovništva iz 2002. sam grad brojao je 428.933 stanovnika dok u širem području u koje spada preko 50 sela i mjesta udaljena 20 km od grada, na samoj granici sa susjednom Srbijom, ima 506.926 stanovnika. U širem području koje obuhvata deset urbanih i ruralnih općina najviše je osoba koje su se izjasnili kao Makedonci 338.358, 66.75%, Albanci 103.891, 20.49%, Romi 23.475, 4.63%, Srbi 14.298, Turci 8.595, Bošnjaci 7.585 i Vlasi 2.557, dok ostalih 8.167 spada u kategoriju Ostalih.